Prizor s otvorenja zagrebačke džamije 18.08.1944.
U petak, 18. 08.1944.
džamija je bila svečano otvorena prigodnom svečanošću kojim povodom su bili održani prigodni govori, izricanje zahvalnosti i potom klanjanjem džume-namaza. Unutrašnjost zgrade bila je potpuno izmijenjena i prilagođena novoj namjeni. Skladno uklopljeni minareti u odnosu na središnju zgradu bili su uljepšani i pretprostorom džamije, koji je sa strane ulice Račkoga bio uokviren bijelim bračkim kamenim klupama u čijem se je središtu nalazio vodoskok, a sa strana pristupni putovi. Visina ovog pretprostora zajedno s vodoskokom bila je brižljivo dimenzionirana, da ne zapriječi pogled na pročelje džamije, s velikim metalnim vratima.
Preuzvišeni! (obraćajući se ef. Aganoviću)
Veselog srdca predajem Vam ključeve ove prve džamije u glavnom hrvatskom gradu i molim Vas, da je Vi otvorite i predate na uporabu vjernicima. Siguran sam, da time činimo Bogu veleugodno djelo, siguran sam, da će mnogi i mnogi, da će svi pripadnici islamske vjeroizpoviesti koji se nalaze u ovom gradu, a i oni, koji će iz ostalih dielova naše države u Zagreb dolaziti, nalaziti u ovoj džamiji najveću utjehu, da će nalaziti ovdje utjehu svome srdcu, svojoj duši i da će pred Previšnjim Allahom iznositi svoje skromne molitve za dobro i sreću hrvatskoga naroda, hrvatske države i islamskog svieta u hrvatskoj državi i po cijelom svijetu.”
Kod ulaznih vrata u džamiju
stajao je Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, koji je uklonjen 1941.godine a postavljena je mramorna spomen-ploča sa natpisom:
"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima,
podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i
napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."
Zagrebački muftija
Ismet efendija Muftić
bio je član privremene vlade koju je formirao Slavko Kvaternik (1941.),a u Hrvatskom državnom saboru, prigodom njegovog otvaranja 1942., održao je govor o "velikim i sudbonosnim vremenima obnavljanja velike državne misli najmoćnijih hrvatskih vladara".Dolazak komunista na vlast značio je i progon muslimana pa je tako zagrebački muftija Ismet Muftić osuđen na smrt i obješen ispred džamije .
Ali ef. Aganović
Bio je dugo godina i potpredsjednik udruženja "Еl-Hidaje".
Godine 1945. osuđen je na smrt.
Poslije pomilovanja dvanaest godina je proveo u zatvoru.
Izašao je 1957. godine. Umro je u Sarajevu 09. januara 1961. godine kao srčani bolesnik.
Njega je prije smrti više puta posjetio
Husein Đozo
Koliko je bio privržen muslimanima nakon rata u egzilu
kad me se rodila unuka dao joj je ime Ajša
